23.11.2018
U Hrvatskom saboru u četvrtak je održan prvi dio dvodnevne Međuparlamentarne konferencije „Uloga parlamenata u oblikovanju budućnosti hrane i poljoprivrede“ na kojoj je jedan od predsjedatelja i saborski zastupnik iz Varaždinske županije, potpredsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu dr. sc. Josip Križanić.
U nazočnosti člana Europske komisije, povjerenika za poljoprivredu i ruralni razvoj, Phila Hogana te potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković uvodno je naglasio da je za Hrvatsku, turističku i poljoprivrednu zemlju, Zajednička poljoprivredna politika izuzetno važna za daljnji razvoj s posebnim fokusom na obiteljska poljoprivredna gospodarstva kojima se želi osigurati još veća dostupnost sredstava iz europskih fondova.
Potpredsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Križanić u svom je obraćanju iznio stavove Odbora te istaknuo da nacionalni strateški planovi predstavljaju jedan od ključnih elemenata reformskog prijedloga Europske komisije zamjenjujući postojeće programe ruralnog razvoja i obuhvaćajući sve mjere koje se financiraju ili sufinanciraju iz poljoprivrednog proračuna EU-a: izravna plaćanja, sektorske mjere i mjere ruralnog razvoja. Dodao je da postoji rezerviranost prema namjeri programiranja svih mjera ZPP-a u jedinstvenom strateškom programu i bojazan da sva pravila neće biti poznata na vrijeme, što bi moglo uzrokovati kašnjenje u isplatama potpora poljoprivrednicima u idućem programskom razdoblju. Naglasio je da bi predloženo ograničavanje, odnosno smanjenje, iznosa izravnih plaćanja trebalo biti u nadležnosti država članica koje bi na temelju nacionalnih specifičnosti i strateških planova odlučile o mogućnosti ovog ograničenja.
„Isto obrazlažemo i činjenicom kako su poljoprivredna gospodarstva uglavnom smještena u ruralnim područjima, te u njima osiguravaju mogućnost zapošljavanja, pa time i sprječavaju depopulaciju ovih područja. Republika Hrvatska kao najmlađa država članica najkraće koristi europska sredstva, pa shodno tome i struktura naših poljoprivrednih gospodarstava nije dosegnula razinu starijih država članica što držimo dodatnim obrazloženjem za neograničavanje iznosa izravnih plaćanja, kao i težnja Republike Hrvatske za postupnom samodostatnošću osnovnih poljoprivrednih proizvoda. Napominjem da sredstva EU-a ozbiljno povlačimo tek posljednje 2-3 godine, za razliku od naših kolega iz Europske unije od kojih ih neki povlače već nekoliko proračunskih razdoblja po 6 godina. A mjeru dobrobiti životinja uveli smo tek ove godine“, rekao je Križanić te nastavio da bi definicija „pravog poljoprivrednika“, koja ograničava dodjelu potpore, trebala biti neobvezna za države članice.
„Smatramo da su poljoprivredna gospodarstva i njihovi članovi, osim obavljanja poljoprivredne djelatnosti i čuvari ruralnih područja, a bavljenje poljoprivredom kao dopunskom djelatnošću, pa i u slučajevima kada ona čini samo neznatan dio ukupne ekonomske djelatnosti, pruža im mogućnost osiguravanja dodatnih financijskih sredstava i zadržava ih u ruralnim područjima. Zbog toga bi trebalo dodatno pojasniti predloženu odredbu ili osigurati neobavezujuću primjenu definicije“, naglasio je Križanić te dodao da ograničavanje definicije „mladog poljoprivrednika“ samo na nositelja poljoprivrednog gospodarstva također neće poticajno djelovati na zadržavanje mladih poljoprivrednika u poljoprivredi te da, uzimajući u obzir nedostatak radnika za obavljanje poslova u poljoprivredi, definiciju „mladog poljoprivrednika“ treba prilagoditi.
Križanić je iznio i stav hrvatskog saborskog Odbora da je Uredbom trebalo propisati i ciljeve vezane uz preradu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i jasnije propisati ciljeve vezane uz šumarstvo.
„Šume su, kao i voda, tlo i zrak prirodni resurs i njihov je održivi razvoj i učinkovito upravljanje potrebno poticati čime obrazlažemo potrebu propisivanja jasnijih ciljeva vezanih uz šumarstvo“, pojasnio je Križanić.
Što se tiče dobre poljoprivredne i okolišne prakse, Križanić je iznio stav da će prevelika uvjetovanost utjecati na konkurentnost gospodarstava, ali i stvoriti dodatno administrativno opterećenje.
„Zbog strukture hrvatskih poljoprivrednih gospodarstava smatramo da bi ova uvjetovanost trebala biti dobrovoljna za države članice, a iz iste je potrebno izuzeti male poljoprivrednike. Respektirajući potrebu primjene mehanizama za zaštitu okoliša podsjećamo i na depopulaciju ruralnih područja i držimo kako bi dodatna uvjetovanost mogla potaknuti male poljoprivrednike na prestanak obavljanja poljoprivredne djelatnosti“, kazao je Križanić i na kraju istaknuo da bi predloženim odobravanjem strateških planova u okviru ZPP-a trebalo predvidjeti prijelazna razdoblja za početak programskog razdoblja i jasnije propisati uvjete odobravanja strateških planova.
Križanić, potpredsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu, u nastavku Međuparlamentarne konferencije predsjedao je temama „Lokalna zajednica i ruralni razvoj“ te „Istraživanja u poljoprivredi, sigurnost i kvaliteta hrane“.
Cijelo priopćenje možete pogledati ovdje.